Granice prihvatljivosti položene drvene podne obloge

Granice prihvatljivosti položene drvene podne obloge određuju se na temelju objektivnih ocjena:
- svojstava, formata i tipologije daščica, od kojih se sastoji drveni pod;
- odstupanja pri izvedbi i prihvatljivosti (stare ili nove) podloge na koju se polaže obloga;
- tipologije polaganja: lijepljenja, pribijanja ili plivajućeg polaganja

Uvijek treba voditi računa o tome da se različite faze polaganja (prije svega brušenje i lakiranje) izvode ručno, u prostorima koji nisu posebno opremljeni i nadzirani - kao što su stolarije ili lakirne komore, i u uvjetima koji se neprestano mijenjaju, te su ponekad na gradilištu jedva zadovoljavajući

Polaganje je tipičan ručni posao i spretnost, koja se ne može ponoviti ili preuzeti. Pored toga govorimo o drvu, koje je kao materijal uvijek različit i neponovljiv. Uzme li se u obzir upravo spomenuto, zbog toga se uvijek dopuštaju i neke nepravilnosti i nepotpunosti koje obilježavaju ručni posao i njegovu izvornost, ali ne utječu na uporabnost i namjenu prostora.

Posebne obrade upravo radi svoje posebnosti dopuštaju veća odstupanja – glede tipologije i uvjeta u prostoru – od onih koja su ovdje i navedena, pa zato u priručniku nisu nabrojana. Takve posebnosti su, primjerice - stari, sasušeni ili restaurirani podovi, artistički geometrijski podovi te intarzije i površine, koje su tijekom zadnje obrade uobičajenom opremom teško dostupne, kao što su donji dijelovi stubišta, uski rubovi i stubišni nastavci ograničenih opsega.

Restauriranje starih podova ubraja se u »antikvitete«. Ponovljeno brušenje, popravci i održavanje drvenog poda ne pripadaju ovoj skupini

Svaku posebnu obradu ili uvjete na gradilištu koji vode do drukčijih odstupanja od onih nabrojenih u nastavku potrebno je prethodno ocijeniti zajedno s naručiteljem ili nadzornikom posla.

Drvenu podnu oblogu treba ocjenjivati kao cjelinu, u uspravnom položaju i sa svjetlošću koja pada iza leđa, pri čemu ona ne smije biti usmjerena u određenu točku, već raspršena.
Svaku estetsku nepravilnost lakiranja koja se u takvim uvjetima možda i ne može opaziti, treba držati kao nebitnu prilikom konačnog ocjenjivanja.

NEPRAVILNOSTI KOD LAKIRANJA
Sve nepravilnosti nabrojene u nastavku nisu značajne za sve vrste obloga, ali su navedene u tabeli koja nam može pomoći kod konačne ocjene raznih vrsta drvenih podova, ovisno o važnosti utvrđene nepravilnosti.

1. Buka pri udarcu
Buka koja se javlja kod pojedinih parketnih daščica podne obloge nije obično posljedica njihova odvajanja od podloge, i zato je ne smijemo ubrajati u nepravilnosti.

2. Odvajanja
Izrazom odvojene daščice označavamo one daščice koje svojim čeonim dijelom nisu čvrsto pričvršćene na podlogu, pa se zato i do 20 posto čitave površine daščice može pomicati. Određeni postotak daščica može se u cijelosti odvojiti od podloge, ali ne na jednom mjestu. U tim se granicama takva odstupanja mogu popraviti posebnim ekspanzivnim ljepilima koja se nanose na pojedine točke daščica, pa to ne treba utjecati na smanjenje konačne ocjene drvenoga poda.

3. Ravnoća
Ravnoća je prije svega ovisna o svojstvima podloge na koju se polagala podna obloga, te o ravnosti zidova.
a) Odstupanje od ravnoće podloge ne smije premašivati 5 milimetara, ako ravnoću mjerimo dvometarskim ravnalom ili ravnom šipkom koju polažemo u bilo kojem smjeru i ako je odstupanje više ili manje raspoređeno po čitavoj dužini šipke.
b) Odstupanje od ravnoće podloge ne smije premašivati 2 milimetra, ako ravnoću mjerimo ravnalom dužine 20 centimetara, polažući ga u bilo kojemu smjeru te ako visinska razlika nije na samo jednom mjestu, tako da se na podnoj oblozi vidi izbočina.

4. Ravnoća između obloge i završne letvice
Ravnoća je ovisna o svojstvima podloge na koju se polagala podna obloga te o ravnoći zidova. Dopuštene su takve razlike ravnoće koje ne dopuštaju više od 2 milimetra razmaka između obloge i završne letvice. Ove razlike mogu biti i veće od 2 milimetra na teško dostupnim mjestima, na primjer - ispod radijatora.

5. Vodoravnost
Dopušta se odstupanje do 1 milimetar na 1 metar, osim na graničnim mjestima (spojevima sa susjednim podnim oblogama, pragovima …), gdje moraju biti dopuštena odnosno prihvatljiva odstupanja koja su bila unaprijed dogovorena s naručiteljem.

6. Spojevi sa susjednim podnim oblogama ili umecima od različitih materijala (mramor, keramika …)
Uvijek treba ispitati ravnoću tla. I unatoč tome, dopuštena su odstupanja po visini, pa i u obliku stube, ali najviše do 2 milimetra prema gore ili dolje, ovisno o srednjoj visinskoj razini susjedne podne obloge. Dopušteno je do 6-milimetarsko brušenje susjednih podnih obloga.

7. Neravnine između susjednih daščica gotovog parketa
Dopuštena su odstupanja po visini daščice do 0,2 milimetra, kako je propisano europskim standardom EN 13489.

8. Razlike pri brušenju i visinske razlike
Dopuštena su jednaka odstupanja kao kod ravnoće (3. točka). Dopuštaju se i manje razlike u sjaju ili manje očevidne razlike u tonovima boje završnoga laka, koje nastaju kao posljedica različite uporabe brusnih strojeva odnosno priručnog alata kod brušenja čitave površine, rubova i uglova.

9. Vodoravno izravnavanje parketnih daščica
Kod bilo koje tipologije polaganja i formata parketa dopuštena su 5-milimetarska odstupanja kod vodoravnog poravnavanja daščica, raspoređenih uzduž dvometarske linije (vidi skicu br. 1), dok najveća vrijednost između susjednih daščica ne smije premašiti 2 milimetra. Za takozvani industrijski parket su vrijednosti udvostručene.

10. Tragovi brusilice za parket
Radi se o valovitoj površini ili o previše intenzivnom i nepravilnom brušenju strojem. Dopuštena su odstupanja uzduž zidova u dužini od najviše 1 metar, s valovitošću koja ne premašuje 1 milimetar te širine od najviše 5 centimetra. Na površini od 16 kvadratnih metara mogu se, dakle, naći najviše - dva takva mjesta.

11. Kitanje
Dopušta se uporaba kita koji se bojom podudara s podnom oblogom, a zakitane pukotine među parketnim daščicama ne smiju premašivati 1 milimetar. Kod kitanja površine daščice se kit, koji se bojom podudara sa podnom oblogom, može naći na 2 posto površine svake pojedine daščice.


12. Ljepilo na čeonoj strani
Ljepilo na čeonoj strani dopušta se do širine od 1 milimetra, ali se bojom mora uklapati u podnu oblogu.

13. Ljepilo na bočnoj strani
Dopuštena su manja »bježanja« u blizini čeone strane daščice.

14. Ljepilo na daščicama
Nije dopušteno.

15. Procjepi među daščicama
Ukupna širina procjepa iznosi najviše 7 milimetara kod dužine od 1 metar pri mjerenju u kosom smjeru na parketne daščice, ali niti jedna pojedinačna pukotina ne smije premašivati 1 milimetar.

UPAMTITE: Ovo ograničenje ne važi kod podnoga grijanja i u takvim klimatskim uvjetima koji dopuštaju da drvo upija previše vlage u odnosu na onu predviđenu standardom. Treba uzeti u obzir i klimatske uvjete u kojima će se parket nalaziti nakon ugradnje.

16. Vlaknaste raspukline u daščicama
Dopuštene su u vrijednosti od najviše 1 posto daščica na čitavoj podnoj oblozi te u dužini od najviše 50 posto dužine pojedine daščice. Veća odstupanja su dopuštena s obzirom na razred odnosno zbog izbora parketa koji se polaže, ako su u skladu s odgovarajućim standardom za taj proizvod.

17. Valovitost daščica (konkavni ili konveksni oblik)
Najveća dopuštena izvijenost iznosi 0,5 posto širine pojedine daščice.

18. Raznolikost
Izraz raznolikost treba shvatiti kao nejednakost pojedinih daščica po boji i obliku te najvećeg dijela ostalih elemenata podne obloge. Za ocjenjivanje ove pojave, koja ovisi o svojstvima pojedine vrste drva i o izboru parketa, treba se pridržavati standarda važećih za pojedine vrste parketa.

19. Razlike u sjaju laka
Pojavljuju se kao očite razlike u sjaju ili stupnju matiranosti laka. Nisu dopuštene u nekom pojedinačnom prostoru. Dopuštaju se, međutim, na razgraničenjima pojedinih prostora (pragovi) ili u prostorima s cjelokupnom površinom većom od 35 kvadratnih metara.

20. Točkice i krateri na laku
Dopušteni su na najviše 2 posto površine, ako nisu zgusnuti i ako se ne nalaze na najvidljivijim mjestima. Nisu dopušteni ako jesu zgusnuti i ako se nalaze na vidnim mjestima, poput npr. mjesta oko samog ulaza.

21. Mjesta bez laka
Mjesta ili dijelovi prostora koji su ostali nelakirani nisu dopušteni, osim u vrlo malim količinama i ako se nalaze na nevidljivim mjestima, kada ovaj nedostatak ne uništava cjelokupan dojam obavljenog posla. To se može dogoditi ako su na parketu prije lakiranja ostala uništena mjesta ostavljena od drugih, ranijih izvođača drugih poslova (staklara, električara …). Takva mjesta prije lakiranja ili između dva lakiranja nisu predvidiva, pa zato parketar ne može neposredno odgovarati za njih. Odgovoran je prethodni izvođač koji je uništio površinu parketa, ne misleći na činjenicu da za njim svoj posao treba obaviti i parketar, i da i njegov posao mora biti dobro obavljen. Za svako moguće brušenje ili lakiranje koje je posljedica takvoga uništenja parketa trebalo bi se s naručiteljem posebno dogovoriti.

22. Ostaci četke, valjka i tkanine
Takvi su ostaci dopušteni, ali ih smije biti najviše pet u prostoru srednje veličine

KONAČNA OCJENA POLOŽENE PODNE OBLOGE
Kod konačnog ocjenjivanja položene podne obloge treba - osim nepravilnosti - uzeti u obzir i cjelokupan izgled poda.
Da to objasnimo: kada bi neka podna obloga imala sve nabrojene nepravilnosti, makar i u dopuštenim granicama, ipak bi to bila - ružna podna obloga, koju bismo prilikom primopredaje teško prihvatili. Zato se pojedine nepravilnosti ocjenjuju ovako:
- za svaku nepravilnost koja se pojavljuje u manje od polovine dopuštene vrijednosti, računa se da ne utječe na konačnu ocjenu parketa;
- svaka nepravilnost koja se pojavljuje od srednje do najviše dopuštene vrijednosti dobiva 5 bodova;
- svaka nepravilnost koja se pojavljuje u većoj od dopuštene vrijednosti, dobiva 50 bodova.